Kašalj je jedan od najčešćih simptoma s kojima se liječnik susreće u radu s djecom. On je refleksni odgovor donjeg dišnog sustava na podražaj receptora za kašalj. Receptori su živčani završeci smješteni u sluznici dišnog sustava. Najviše ih ima u sluznici grkljana, dušnika, velikih bronha, a nešto manje u sluznici nosa, ždrijela i manjih bronha. Receptori mogu biti podraženi različitim podražajima - mehaničkim, toplinskim, kemijskim, bakterijskim, virusnim.

Kašalj mogu izazvati vanjski podražaji - strana tijela, čestice prašine, plinovi, nagle promjene u temperaturi, a najčešće se javlja kao posljedica nagomilavanja sekreta u bronhima zbog upalnih ili alergijskih procesa.

Kašalj nije bolest već simptom bolesti dišnog sustava. On je obrambeni mehanizam kojim organizam želi osloboditit dišne putove od stranih čestica i drugih produkata upale.

Pročitajte:
Koje vrste kašlja razlikujemo
Kako olakšati kašalj

Koje vrste kašlja razlikujemo
Razlikujemo produktivni (vlažni, "zreli") od neproduktivnog (suhog, podražajnog) kašlja.

U djece s akutnim upalama dišnih putova kašalj je redovit simptom. Počinje kao neproduktivan, a nastaje zbog upalnog podražaja sluznice. Nakon nekoliko dana javlja se produktivni kašalj zbog pojačanog lučenja sluzi. Dijete do pete godine života guta iskašljani sekret, a tek kasnije nauči iskašljani sekret ispljunuti. Sekret može biti sluzavo gnojan kod bakterijskih upala bronha ili pluća, ili bijel, gust, žilav kod asmatskog napada. Međutim, dijete može produktivno kašljati i iskašljavati sekret iz gornjih dišnih putova. Ovo se najčešće događa kod upala u području sluznice nosa, sinusa, ždrijela ili "trećeg krajnika".



Iako je kašalj nespecifičan simptom i nastaje kod svih bolesti dišnog sustava, neke njegove karakteristike nam mogu pomoći u pronalaženju pravog uzroka.

- suh, ne naročito jak kašalj se često javlja u dojenčadi s akutnom upalom ždrijela i ponekad može uzrokovati povraćanje sluzi ili hrane. U predškolske i školske djece ovakav kašalj najčešće se javlja u ranim jutarnjim satima, a nastaje zbog slijevanja sekreta u ždrijelo iz nosa, sinusa ili zbog upale "trećeg krajnika". Dugotrajni podražajni kašalj koji se javlja pred jutro, međutim može biti i znak astme.

- napadi suhog, grčevitog kašlja koji se karakterizira nizom uzastopnih iskašljaja nakon čega slijedi snažan, zvučan udisaj, tipičan je za hripavac. Ovakav kašalj može biti popraćen crvenilom lica i povraćanjem, osobito u dojenčadi i male djece. Kašalj u napadima uz povraćanje ili bez njega može se javiti i kod nekih bolesti dišnog sustava uzrokovanih virusima, te kod cistične fibroze.

 - glasan, promukao kašalj "poput laveža psa" javlja se najčešće kod laringitisa.

 - produktivni kašalj karakterističan je za bronhitis, astmu, cističnu fibrozu.

 - rijetko kašalj može biti dvoglasan (bitonalan). Ovakav kašalj tipičan je za suženje dušnika ili bronha, koje može nastati zbog pritiska povećanog limfnog čvora ili stranog tijela.

 - kašalj može biti suzdržan, a viđa se u djece koja oteženo dišu zbog astmatskog napada, upalnog procesa pluća i porebrice ili bola.

Obzirom na trajanje kašalj može biti akutni, kronični i tvrdokorni, dugotrajni i ponavljajući. Može se javljajti danju ili noću, tijekom cijele godine ili samo sezonski. Ponavljajući kašalj javlja se pri čestim upalama gornjih dišnih putova, zbog slijevanja sekreta iz nosa ili sinusa, obično u djece koja pohađaju kolektiv. Kašalj koji se javlja sezonski (proljeće, rano ljeto, jesen) najčešće je posljedica alergijske preosjetljivosti na peludi stabala, trava i korova. Tada se uz kašalj javljaju i drugi simptomi peludne alergije: crvenilo, svrbež i suzenjeočiju, kihanje i svrbež nosa, te u slučaju peludne astme i otežano disanje. Kašalj u astmi može biti suh ili produktivan, javljati se tijekom dana ili noći, ili samo u fizičkom naporu. Ponekad se astma može manifestirati samo kao uporan, dugotrajan kašalj. Dugotrajan kašalj javlja se i kod oštećenja sluznice bronha koje je uzrokovano upalnim djelovanjem bakterija, virusa, gljivica, udisanjem štetnih plinova, u cističnoj fibrozi i sindromu nepokretnih cilija.Dugotrajni kašalj je i hripavac, te kašalj koji zaostaje zbog preosjetljivosti receptora nakon neke, najčešće virusne infekcije.


Kako olakšati kašalj

Obzirom da je kašalj obrambeni mehanizam organizma, ne treba ga suzbijati, nego olakšavati.

Kod produktivnog kašlja potrebno je razrijediti i pokrenuti gusti sekret u dišnim putovima. Sekret se može razrijediti uzimanjem dovoljnih količina tekućine, što je osobito važno u dojenčadi i male djece s vručicom. Pri povišenoj temperaturi organizam gubi veće količine tekućine, sluznice su suhe, pa tako i sluznica bronha. Upalni sekret je gust i teško se iskašljava. Lijekovi koji razrjeđuju i dijelom pokreću sekret, kao što je Bisolex nazivaju se mukoliticima, također pomažu u iskašljavanju. Za pokretanje sekreta služimo se i položajnom drenažom i fizikalnom terapijom.
 
Ako dijete kašlje dok spava možete mu olakšati stavljanjem većeg jastuka ili sl. pod gornji dio madraca krevetića, odnosno stvaranjem podloga za spavanje u laganom kutu kako bi gornji dio tijela bio na povišenom položaju. Kako bi okalšali disanje dijeteta tokom noći dobro se služiti ovlaživačem zraka u koji možete dodati laganu otopinu mente koja se kod odraslih inače koristi za infalaciju. Tako ćete osvježiti prostor u kojem dijete boravi i olakšati disanje te time i sam kašalj.
 
Gornje dišne putove dobro je ispirati fiziološkom otopinom, a ako je potrebno liječnik će vam propisati i kapi. Za pomoć kod iskašljavanja postoje razne vrste sirupa za koje se također možete savjetovati sa svojim pedijatrom.
 
Svaki dugotrajni kašalj zahtjeva posjet liječniku. Tada se temeljem razgovora s roditeljima i pregleda djeteta odlučuje o daljim postupcima koji će dovesti do dijagnoze i ispravnog liječenja.