porod
Jedan od postupaka koji se u većini hrvatskim rodilištima provodi neposredno prije poroda je klizma (klistir) i brijanje područja spolovila.

Zato je dobro da ste upoznati s razlozima te pozitivnim i negativnim stranama ovih postupaka.

Klizma (klistir)
Pražnjenje crijeva prirodan je i spontan čin koji se događa tijekom rađanja, a potaknut je dvojako. Kao prvo, isti biološki mehanizmi koji potiču i održavaju kontrakcije maternice, jednako tako i stimuliraju mišićna vlakna u stijenci crijeva pa crijevo za vrijeme porođaja intenzivnije radi i prazni se. Osim toga, spuštanje glavice kroz zdjelicu i njezin prolaz kroz porođajni kanal mehanički pritišću debelo cirjevo i prazne ga.

Stoga se može reći da je proces nevoljnog, spontanog i potpunog pražnjenja crijeva tijekom porođaja neizbježan. Naravno da je time i neizbježno potencijalno zagađenje djeteta i porođajnih rana (epiziotomija, razdori međice i rodnice) sadržajem crijeva za vrijema rađanja. Konačna, ali srećom rijetka, posljedica može biti infekcija djeteta i majke.

Imajući na umu ovo saznanje, klizma može biti opravdana jedino ako se crijevo u potpunosti isprazni prije samog porađanja. Nažalost, to ne uspijeva uvijek pa je zapravo pitanje klizme upitno. Valja napomenuti da je eventualno zagađenje djeteta i porođajnih rana nakon primijenjene klizme teže očistiti. Potencijalni rizik klizme je u mogućoj ozljedi i oštećenju crijeva ako se primijeni u prevelikoj količini, prebrzo i grubo, međutim taj je rizik na razini teoretskog minimuma.

Brijanje područja spolovila
Brijanje je isključivo preventivna higijenska mjera kojom se nastoji olakšati održavanje primjerene higijene za vrijeme porođaja kao i tijekom babinja. Naime, dlake u područaju spolovila smetaju pri pranju spolovila i pri šivanju epiziotomije. Nakon porođaja, krv i lohija koja se neprestano izlučuju zadržavaju se na dlakama pa je time higijena otežana.

Međutim, valja imati na umu da brijanje može isto tako biti i uzrok upale kože i folikulitisa (upala korijena dlake), ponovni rast dlaka može izazvati neugodan svrbež i osjećaj peckanja i da neke žene brijanje smatraju ponižavajućim.

Ako se ne izvodi jednokratnim ili sterilinim brijačem postoji i rizik prijenosa infekcije HIV-om i hepatitisom. Vjerojatnost za to je minimalna jer se u svim rodilištima brijanje obavlja brijačima za jednokratnu individualnu uporabu. Osim toga, svaka trudnica ima pravo donijeti u rodilište vlastiti jednokratni pribor za brijanje. Prema podacima iz suvremene literature osporene su prednosti brijanja.

Zaključak
Standard i opća prosvijećenost mladih žena omogućavaju im da sve ovo doznaju dovoljno prije dolaska u rodilište. Apsolutno je nemoguće nekoga prisiljavati na klizmu i brijanje, ali ono što možemo dati su razumne preporuke.

Svaka se žena može kući sama pripremiti za porođaj. Ispražnjenje crijeva se može obaviti i prije dolaska u rodilište dijetetskim mjerama ili uporabom lakših biljnih preparata za poticanje probave. Kako bi se crijeva ispraznila u što većoj mjeri na prirodan način, rodilje valja tijekom prvog porođajnog doba poticati na kretanje i često obavljanje nužde. Žene mogu doći ili već obrijane u rodilište, ili biti u rodilištu higijenski propisno obrijane samo u području otvora rodnice i međice ako to bude neophodno zbog izvođenja epiziotomije i kasnije higijene šavova i međice.